Ako ste za neku kompaniju izrađivali strategiju nastupa na društveim mrežama ili ćete to tek raditi sastavljanje pravilnika o korištenju društvenih mreža jedan je od početnih koraka. Pored toga što morate znati što vam je potrebno za kvalitetan i uspješan nastup na Facebooku, osnovna pravila komunikacije, poznavati potrebe klijenta, ali i (ne manje važne) interese svojih prijatelja na mreži, pravilnik je jedna od osnovnih postavki koje morate riješiti.
Pravilnik o korištenju društvenih medija (mreža) je skup korporativnih pravila ponašanja koje zaposlenicima daju smjernice o sadržajima i informacijama koje dijele na internetu bilo da se radi o njihovom poslu ili privatnom korištenju društvenih medija.
Ako radite za kompaniju koja ima mnogo uposlenih smjernice u ponašanju na društvenim mrežama morate postaviti. Ljudi imaju potpuno različite (ponekad i glupe) predodžbe o tome za što služi Facebook stranica stoga preporuke, a nakon toga i zabrane nisu toliko loše kako se čini. Objavljivanjem i postojanjem dokumenta čije nepoštivanje može za sobom povući sankcije vama će olakšati posao, zaštititi imidž kompanije, spriječiti neke krizne situacije, a možda i poneki otkaz!
Ako radite kao social media manager za kompaniju ili organizaciju to znači da ima mnogo onih koji bi trebali biti uključeni u offline komunikaciju, a sve to utječe na vaš posao i online komunikaciju. Ovo vam spominjem zbog iskustava koja sam imala. Jedna od blažih epizoda bila je kada je nekolicina djelatnika kompanije za koju sam vodila FB stranicu tražili da se na službenoj stranici kompanije objavi fotografija torte koju su poslali na neko natjecanje – da bi fanovi glasovali za njih. Kako rekoh ponekad i glupe predodžbe!
Zašto je potreban pravilnik o korištenju društvenih mreža
Pogrešan/netočan odgovor iz redova menadžmenta, drzak komentar ili neodgovorno i bahato ponašanje nekog od administratora, neozbiljni i neodgovarajući statusi mogu izazvati krizu zbog koje ćete danima vi „gasiti požar“, a uvijek, ama baš uvjek opravdanje je nisam znao_la/mislio_la tako, „nisam uradio/la ništa loše“…
Pravilnik o korištenju društvenih mreža trebao bi sadržavati sve što je potrebno znati. Daljnja diskusija i analiza tko je kriv tu završava jer je sve transparentno.
U većini kompanija i institucija u BiH društvene mreže su blokirane, ali mobiteli uposlenih nisu. Pisati o poslu, kolegama, šefovima, konkurenciji možete i od kuće, ali to ne znači da je prihvatljivo i manje štetno za imidž kompanije. Bez obzira da li je vaša kompanija prisutna na društvenim mrežama pravilnik o njihovom korištenju itekako je potreban.
Ako ne znate kako napisati ovaj dokument na internetu se mogu naći primjeri velikih poznatih kompanija. Dokument se može prevesti, ali vrlo je važno taj isti dokument prilagoditi našoj kulturi, načinu komunikacije, kulturi kompanije za koju radite jer Amerika se ipak ponešto razlikuje od nas, a i kompanije i mentalitet uposlenih nije isti.
Veliki broj pravilnika o korištenju društenih mreža velikih i malih kompanija, institucija, organizacija možete preuzeti na stranici SocialMediaGovernance.com ili na blogu Davida Fleeta koji je prikupio 50 primjera najviše spominjanih pravilnika na jednom mjestu.
Foto: jasohill
Jedina svrha facebooka danas nakon smanjivanja broja korisnika koji vide objave su socijalni signali, jer je odmah iza G+ po tome pitanju, ni za što drugo.
Smanjenje dosega na svega 10% jeste užasno za sve nas koji ne izdvajamo značajan novac za Facebook reklamu, ali FB kod nas još nema alternativu jer je ipak najviše ljudi na toj društvenoj mreži. Služit će svrsi još neko vrijeme.